Čaj od stolisnika - Stolisnik kao lijek

Stolisnik - ACHILLEA MILLEFOLIUM je do 70 cm visoka dugogodišnja biljka, vrlo je rasprostranjena te raste gotovo svagdje uz puteve na poljima, livadama i pašnjacima, često u velikim količinama.
Stabljika je uspravna, nerazgranjena, obrasla sitno perastim dugim listovima, dok su prizemni listovi smješteni u rozetu.
Stolisnik - ACHILLEA MILLEFOLIUM
Čitava biljka je aromatičnog mirisa i gorka okusa.
Stolisnik cvate od VI—VIII mj. sitnim i bijelim cvjetićima skupljenim na vrhu stabljike, u cvat.
Za vrijeme cvatnje sabiru se cvjetovi sa peteljkom (Flores Millefolii) i čitava biljka do 30 cm duljine (Herba Millefolii).
Ukoliko bi se kod sabiranja čitave biljke ista prirezivala sasvim do zemlje dobila bi se odrvenjela droga sa premalim sadržajem cvjetova i listova u razmjeru sa čitavom količinom osušene droge. Tako sabrana droga slabe je kvalitete.

I cvjetovi i biljka suše se u hladu na prozračnom mjestu.
Cvjetovi i čitava biljka sabrani poslije cvatnje daju tamni izgled osušenoj biljci, te se tako sabrana kao droga ne može upotrebiti.

Stolisnik kao lijek

Stolisnik kao lijek vrlo stari lijek poznata je u narodnoj medicini te se uzima za liječenje raznih katara probavnih organa, protiv raznih unutarnjih krvarenja, menstruacionih smetnja hemoroida itd.
Stolisnik - ACHILLEA MILLEFOLIUM

Čaj od stolisnika

  • 20 g cvjetova stolisnika
  • 1 l ključale vode
Vodom prelijte cvjetova stolisnika i ostavite da odstoji.
Procijedite i pijte na sljedeći način:
  • protiv neredovitih menstruacija - jedna šalica, tri do četiri puta na dan, dva dana prije ciklusa
  • protiv želučanih i crijevnih grčeva - jedna šalica, tri puta na dan
  • protiv želučanih bolova - jednu šalicu, dva puta na dan, prije obroka
Izvadak iz knjige:
Ljekovito Bilje Jugoslavije
Ing. Vilko Videk
Zagreb 1960

Prekomjerno znojenje - Kako smanjiti znojenje

Znoj je tečnost, može se reći voda, u kojoj ima rastvorene kuhinjske soli i malo otpadaka od sagorevanja hranljivih i drugih materija u telu. 
Zbog toga je znoj slanog ukusa. 
Obično je bistre boje, izuzetno može biti i žućkastocrveno ili tamno obojen. Najčešće je nakiselog, a poneki put i neprijatnog mirisa. Naročito kad dolazi od znojenja nogu i raspadanja tkiva pokožice izazvanog izvesnom vrstom gljivica.
Kretanje i rad utiču takođe na znojenje.
Znojenje je za vreme rada i kretanja obilnije nego za vreme odmora. Najzad, znojenje je pojačano osećanjem straha i uzbuđenja.

Uzroci znojenja

U koži odraslih osoba ima oko 2 miliona znojnih žlezda, koje luče oko jedan litar znoja dnevno.
Iz znojnih žlezda znoj izlazi kroz vrlo sitne otvore na koži, koji se zovu pore.
Znojne žlezde nisu ravnomerno raspoređene no celom telu.
Srazmerno, najviše ih ima na dlanovima i tabanima, zatim, ispod pazuha i između nogu, a najmanje na leđima.
Zato se dlanovi, tabani i pazuho najviše i znoje.
Znoj se na dlanovima brzo suši i zbog toga se vlažnost na njima retko primećuje.
Međutim, ima osoba, većinom nervoznih i lako uzbudljivih, kod kojih su dlanovi usled pojačanog znojenja stalno vlažni.
Uostalom, dlanovi se ovlaže znojenjem gotovo kod svake osobe u momentu kakvog uzbuđenja, osećanja straha ili nervoze.
Znojenje je fiziološka potreba. Njim se reguliše telesna toplota.
Sagorevanjem hranljivih materija, u prisustvu kiseonika koji udišemo, u telu se stvara toplota. Ova toplota mora biti manjeviše uvek, jednaka i ne sme preći određenu visinu, bar dok je organizam zdrav.
Međutim, za vreme povećanih telesnih napora, koji zahtevaju i pojačano sagorevanje hranljivih materija u odgovarajućoj srazmeri, toplota se stvara mnogo više nego obično, i, ukoliko ne bi bilo određenog mehanizma za njeno regulisanje, ona bi se mogla podići znatno iznad normalne telesne temperature i, eventualno, ugroziti organizam.
To isto, samo na drugi način, moglo bi se dogoditi i pod uticajem velike toplote spoljnog vazduha.
Da do toga ne bi došlo, potrebno je da se toplota tela na neki način reguliše i održava stalno na jednoj, određenoj, normalnoj visini.
Ulogu regulatora telesne toplote u ovakvim slučajevima ima znojenje.
Dakle, naše telo se znoji radi održavanja telesne toplote na određenoj visini.
Isparavanje znoja na koži smanjuje i telesnu toplotu i toplotu okoline. Radi razumevanja ovog u osnovi jednostavnog mehanizma, treba se podsetiti da je čoveku, dok mu je koža vlažna, hladnije kad izađe iz vode nego dok je bio u vodi, iako je vazduh topliji nego voda. Jer, isparavanje vode zadržane na koži oduzima telu izvesnu toplotu a istovremeno snižava toplotu i izvesnom sloju okolnog vazduha.
U izvesnim slučajevima znojenjem se olakšava i rad bubrega, jer se kroz znoj izlučuju iz tela i pojedini otpaci, koje, inače, izlučuju bubrezi.
Poznato je da čoveku kod nekih bolesti lakne posle znojenja i da se znojenje u takvim slučajevima i namerno izaziva.
Održavanje telesne temperature na određenoj visini nalazi se pod uticajem i kontrolom simpatičnog nervnog sistema, čijeg rada mi nismo svesni (termoregulator). Pod uticajem i nadzorom tog nervnog sistema je i znojenje.
Tako je, uostalom, i objašnjivo znojenje usled straha ili uzbuđenja, na koje ovaj nervni sistem u znatnoj meri takođe utiče.
Znojenje je normalna i za telo korisna pojava i neophodna potreba.
Prema tome, sve dok se čovek znoji u normalnim uslovima, znojenje ne treba sprečavati, već, naprotiv, treba stvarati povoljne uslove da se ono normalno odvija. 
Da bismo olakšali normalno znojenje, potrebno je da se, pre svega, povremenim kupanjem održava čistoća kože. Kupanjem se čiste i otvaraju otvori kožnih pora, kroz koje znoj izlazi napolje.
Zbog toga, osim po savetu lekara i izuzetno, ne treba nikad mazati kožu nikakvim mastima, niti na nju stavljati masne ili lojne obloge, jer se na taj način zatvaraju pore i sprečava znojenje.
Međutim, ipak ima slučajeva, naročito kod tuberkuloze i nekih drugih bolesti, kad obilno znojenje iscrpljuje bolesnika i kad znojenje zbog toga treba sprečiti ili bar smanjiti.
Ima, isto tako, slučajeva kada je miris znoja neugodan i težak i kada se protiv toga mora nešto preduzeti.
U takvim slučajevima treba zatražiti savet lekara.

Kako smanjiti znojenje

Za suzbijanje preteranog znojenja nogu i otklanjanja neugodnog mirisa izazvanog znojenjem, najbolje je, pre svega, održavati što veću čistoću nogu, čarapa i obuće.
Noge treba prati najmanje jedanput dnevno a čarape menjati ili prati svaki drugi dan.
Ako to ne pomaže, onda treba pokušati sa pranjem nogu u vodi u kojoj je prokuvano orahovo lišće ili u vodi u koju je na litar vode stavljeno 4—5 kafenih kašika boraksa.
U upornijim slučajevima pokušati sa držanjem prethodno opranih nogu, u rastvoru kalijum-hipermangana 1:1000, u trajanju od pet minuta.
Rastvor kalijum-hiper-mangana može se prethodno obezbojiti natrijumovim bisulfidom.
Posle držanja nogu u rastvoru kalijum-hipermangana, tabane i predeo između prstiju treba dobro obrisati i posuti boraksom.

Soda bikarbona
Dodajte prstohvat sode bikarbone u malo vode ili na vlažne prste i nanesite ispod pazuha. Istrlajte kožu, ostavite da se osuši te suhim papirnatom maramicom uklonite ostatak praha.

Limun
Limun izrežite na pola i polovicom istrljajte pazuhe. Ostavite da djeluje 15 do 30 minuta te isperite kožu hladnijom vodom. Nakon tretiranja kože limunom trebali bi izbjegvati odlazak na sunce.

Jabučni ocat
Jabučni ocat djeluje kao prirodni dezodorans jer uništava bakterije. Dovoljno je da jednom dnevno njime prebrišete pazuhe.
Suhu blazinicu natopite mješavinom jabučnog octa i vode (2:1) te prebrišite površine tijela na kojima se učestalo i jako znojite. To napravite svaku večer prije spavanja.

Arnika biljka - Ljekovito Bilje i Ljekovite Trave

ARNIKA još se zove i VEPROVAC. Ova trava kao lek je vrlo korisna, a koristi se za piće i oblaganje.
Uglavnom je odlična kad se koristi kao lek od rane svake vrste. Zato bi ovu travu trebale da neguju domaćice pored svoje kuće, a naročito tamo gde nema blizu apoteke.
TINKTURA ARNIKE leči bolje i brže od svih drugih lekova sve rane i ranice koje se dobijaju od udara, posekotine, uboda, ujeda od svinje, kučeta, pčele, ose, prištinutosti i svakog otoka. 
Ova tinktura pravi se na više načina, ali ovo je najlakše:
Utucati dosta sirovog, svežeg arnikina korena, iscediti sok koliko je potrebno, naliti ga u staklo i isto toliko dodati vinskog špiritusa. Promućkati zatvoriti dobro i ostaviti da stoji prema suncu na nekom drvetu 8—14 dana. Tada je to gotovo i treba ga čuvati za upotrebu. Ona ima posebnu vrednost i zbog toga, što tako zatvorena može stajati i tri godine, a da ne gubi svoju vrednost.

Kadulja kao lijek

KADULjA se još zove ŽALFIJA, KADUNA, KALAVER I ZELENIKADA. Obzirom na vrednost ove biljke bilo bi potrebno da je svaka domaćica gaji u svojoj bašti. Inače ona raste po livadama, pašnjacima, a naročito kraj starih zidina.
Prema istraživanju i ispitivanju od kojih bolesti žalfija pomaže dosada se ustanovilo da je to dobar lek protivu zaboravnosti, rasejanosti, kašlja, nervoze, drhtanja ruku i tako dalje.
Čaj od žalfije je dobro piti, ali je još bolje piti mleko u kome je skuvana presna ili suva žalfija. Ukoliko se pije sa mlekom treba piti svaki dan po tri čaše, a ako je kuvana sa vodom onda se pije manje.
Ko ima uslova dobro je i kupati se u vodi u kojoj je kuvana žalfija.
ŽALFIJA se koristi kao lek uopšte kada su u pitanju bolesne desni, može se upotrebljavati i za ispiranje desni a lek za ispiranje desni pravi se ovako: Staviti žalfiju u vino, kuvati i kada se malo ohladi, da nije previše toplo može se upotrebljavati odmah za ispiranje desni. Napominjemo da je za ispiranje desni umesto vina bolje upotrebljavati vinsko sirće. A postupak za spravljanje je isti.
Ukoliko se neko noću znoji ima nervozu, i uopšte oceća se u nekom grozkičavom stanju treba da pije čaj od žalfije.

ČAJ ZA ŽENSKE BOLESTI. 


Čaj od žalfije pomaže za ženske bolesti, bolesti materice, dojiljama pomaže kada im mleko ide samo od sebe, može se upotrebljavati protiv svrbeža oko polnih organa.
Ako se upotrebljava za neuredno žensko pranje potrebno je pored čaja kuvati žalfiju u vodi sa kojim se treba ispirati polni ud. Ukoliko se upotrebljava za svrabež oko polnih organa onda treba ne samo piti čaj, nego treba toplim čajem (vodom u kojoj je kuvana žalfija), isprati bolesna mesta. Samo ovaj čaj treba da bude jači, od onog koji se pije.

Znači žalfija može poslužiti da se preduprede mnoge bolesti. A pored toga i kao lek za bolesti koje su već nastale. Na primer obolele desni vrlo brzo mogu se izlečiti ispiranjem toplim čajem od žalfije.
A najjevtiniji prašak za zube se pravi takođe od žalfije: Utucati deo ugljena brezova i suve žalfije. Kada je gotovo pomešati sa vodom, koja treba da bude mlaka i time prati zube i desni nedeljno tri do četiri puta.

Kalendar branja ljekovitog bilja

JANUAR
Hrastov lišaj, imela.

FEBRUAR
Hrastov lišaj, imela, podbel i maslačak.

MART
Hrastov lišaj, podbel, maslačak, ljubičica, krušina, srčunik.

APRIL
Hrastov lišaj, podbel, ljubičica, maslačak, glog, jagorćevina, gorocvet, kamilica, hožur, oman, čičak, rusa, srčenjak. trnjina

MAJ
Hrastov lišaj, podbel, glog, trn, ljubičica, jagorćevina. božur, bokvica bunika, gorocvet, đurdevak, kamilica, kopriva, digitalis, matičnjak, majkina dušica, lipa rastuvić, ruta, žalfija.

JUN
Hrastov lišaj. beli slez, jagorćevina, crni slez, kamilica, lipa, zova. nana, matičnjak, majkina dušica, divizma, digitalis, borovnica, bunika, dan i noć, kantarion, kićica, kopriva, rastavić, različak, sitnica, tatula, velebilje, majoran, hajdučka trava.

JUL
Hrastov lišaj, beli slez, crni slez, kamilica, smilje, zova, tatula. timijan, rastavić. hajdučka trava, kadulja, kantarion, kim. borovnica, bokviea, bunika. brdanka, divizma, majoran. izop. mrazovac, nana. podbel, mrtva kopriva bela.

AVGUST
Hrastov lišaj, idjirot, smilje, različak. tatula, velebilje. beli i crni slez. mrazovac, izop, neven, podbel, majkina dušica, majoran. kim. kopriva, kupina, kleka, venja, divizma, hajdučka trava, kantarion, bunika, bokviea, brdanka, čemerika, borovnica, mrtva kopriva.

SEPTEMBAR
Hrastov lišaj, čemerika, digitalis, divizma, šipurak, kleka, krušina, lincura, nana, neven, slatka paprat, odoljen, oman, morač, mrazovac, čičak, boli slez, silnica, tatula, tmjina, velebilje, iđirol, trava od srca, morač, mrazovac.

OKTOBAR
Hrastov lišaj, glog, idirot, kleka, zova, čemerika, kopriva, lincura, maslačak, navala, slatka paprat, čičak, salep, slez beli, tatula, odoljen, brdanka, trava od srca.

NOVEMBAR
Hrastov lišaj, glog, tmjina, kleka, maslačak, odoljen, čičak, idjirot, trava od srca.

DECEMBAR
Hrastov lišaj, imela.

KIJAVICA - Lecenje Kijavice

Ova bolest može biti mala i kratkovremena, a može biti posve teška, opasna i trajna.
Kijavica može doći od prehlade, od nazeba, a može i od udisanje otrovne prašine.
Ima kijavica koje donesu i groznicu, i opštu nemoć tela, i kašalj, i jaku čelobolju, žeđ neugasivu, bunilo, promuklost, strašnu slinavost u nosu i ustima i odvratnost prema jelu.
Često od nje dolaze bolovi ne samo po čelu nego i u obrazima, zubima, desnima i ušima.
Ona se najlakše dobija kad se naglo pređe oznojen u sobi, u hladnoću jaku.
Još jača kijavica dobije se kad se ko suviše umori nekim radom, pa onako umoran i vruć legne da počiva u hladnom i vlažnom mestu.
 Ona se može dobiti kad umoran čovek mnogo peva, viče ili zviždi idući suprot severnog hladnog vetra.
Naravno, ovo neće dobiti onaj koji se bavi svaki dan u otvorenom vazduhu, nego oni što se bave većinom po sobama i kafanama.
Ona se može dobiti i od drugog, jer je ta bolest prilepljiva. Kad se napusti, ona može biti i opasna za život.
Kijavicu neće dobiti skoro niko i nikad ko navikne da pere i da trlja vrat i prsa hladnom vodom, i ko udešava da se nikad ne oznoji u sobi iz koje mora izlaziti usput na hladnoću.
Napominjemo da mnogima pomaže u lečenju kijavice obilato jedenje najljućeg rena utrvenog, a bunilo razgoni kad se stavi za vrat rakije začinjene medom ili biberom.
Takođe pomaže i ona prosta upotreba vrelog, usijanog u vatri gvožđa, to jest treba, pre leganja u postelju, držati gvozdenu lopatu ili vatralj pred nosom i onu vruću paru kroz nos udisati. Promeni dva—tri vrela vatralja tako, pa posle namaži nos, nozdrve i slepe oči lojem, pa očekuj ozdravljenje.

Neki stave i ovo:
Savij jednu čistu krpu četvorostruko. Ugrej istu dobro kraj vatre i tako vruću obaviti na lice, ali tako da ne dolazi hladan vazduh ispod nje do nosa.
Udisati na nos i izdisati na usta.
Kad te mnogo davi, otvori usta pa izdiši, ali nos i gornje lice da je zatvoreno rečenom krpom. Čim se krpa ohladi, treba je iznova ugrejati.
Tako učiniti uveče jedno tri sata, pa ćeš osetiti neku prijatnost i lakoću.
Tad stavi dvostruku toplu krnu na lice, obuhvati je rukama da ne spadne, pa spavaj.
Sutra ćeš biti zdrav.

Prostudu, nazeb, probade, sandžije, leči odlično i brzo ovo.
Uzmi utučena pirinča i bibera jednu šaku i pomešaj sa voskom, pa tu smesu metni na žeravicu i nadnesi otvorena usta na taj dim i udiši ga.
Ali pre toga treba se skinuti do gole kože, pa sednuvši pored žara, ogrnuti se i dobro ututkati ćebadima ili drugim toplim pokrivačima.
Kad se dobro oznojiš, otari znoj, obuci se i lezi u tonlu postelju, pa si sutra zdrav.


Pelagić В. »Narodni učitelj«, Beograd, 1970.

Krvarenje iz Uha – Recept Za Zaustavljanje Krvavljenja Iz Uha

Napraviti mešavinu od sledećih vrsta trava:
  • trava rusomača (hoću-neću) 25 grama
  • kora belog hrasta 50 grama
  • list breze 50 grama
Ovu mešavinu staviti u sud i preliti sa pola litra proključale vode.
Sud poklopiti i ostaviti da stoji 2 sata, a zatim čaj procediti.
Ohlađen čaj presuti u bocu.
Svakog sata piti po 4 jedaće kašike ovog čaja.
Pripremljenu količinu čaja popiti u toku dana.
Ovaj čaj ponavljati 3 puta u 7 dana, a onda prekinuti sa njegovim uzimanjem.

Jova Mijatović: »Trave i melemi«, Beograd, 1972.

Bolovi u Uhu - Recepti Za Lečenje Obolelog Uha

 U bocu nasuti maslinovog ulja i začepiti je. Zatim bocu sa uljem staviti u nepečen pšenični ili ječmeni hleb (tijesto).
Ovaj hljeb ispeći pod sačom (crepuljom).
Kad se hljeb ispeče i ohladi, iz njega izvaditi bocu sa maslinovim uljem.
Zatim natući svježe čuvarkuće.
Istucanu travu staviti u lanenu krpu i na tu travu nasuti maslinovog ulja iz boce koja je izvađena iz hljeba.
Zatim travu još jednom istući, sve to progrijati uz vatru, pa iz ove trave, pomešane sa uljem, nakapati 5 kapi soka u uho.
Ove kapi stavljati u uho 5 večeri.
Narednih 5 jutara uho treba čistiti.
Zatim još 3 večeri stavljati u uho po 5 kapi soka od čuvarkuće pripremljenog na napred opisani način.

II
Lanenu krpu potopiti u rastopljen vosak. Zatim ovu krpu staviti u obliku lijevka, pa taj lijevak provući kroz prorez napravljen na tabaku debelog papira i staviti ga u uho.
Zatim lijevak zapaliti.
Ovo raditi dva puta u 4 mjeseca.
Oko uha namazati maslinovog ulja.
Zatim na to mjesto priviti neopranu (sjernu) vunu.

III
U stakleni sud staviti 9 grama matičnog mliječa i 250 grama prirodnog meda i dobro ih izmešati drvenom ili plastičnom kašikom (nikako metalnom).
Zatim sud sa izmiješanim medom i mlečom zamotati u mokru crnu platnenu krpu i staviti ga na mračno i hladno mjesto.
Prije uzimanja mleča i meda treba usta dobro isplakati mlakom vodom. Uzimati prije doručka i pre večere po jednu kafenu kašičicu ove mešavnne.
Kašičica mora biti od drveta ili plastike.
Med se mlečom staviti pod jezik, držati ga oko jedan minut, kako bi se istopio, a zatim ga progutati.
Količinu od 9 grama mleča i 250 grama meda spravljati 6 puta i uzimati dok se sve ne utroši.

IV
Nabrati sledeće vrste svežih trava:
list muške bokvice 1 dio
list ženske bokvice 1 dio
trava šunica 2 dijela
Ove trave pomešati, oprati u hladnoj vodi, a zatim ih stući u nekom sudu koji se ne obija, najbolje u drvenom avanu. Iz istucane smese trava iscediti sok.
Izjutra do pola sata posle matičnog mleča popiti 3 jedaće kašike ovog soka.
Ovaj sok pripremati i piti 40 dana.

Jova Mijatović: »Trave i melemi«, Beograd, 1972.

Kupina, Robida, Crna Malina, Crna Jagoda - RUBUS FRUTICOSUS

Kupina, Robida, Crna Malina, Crna Jagoda - RUBUS FRUTICOSUS - trajan bodljikav grm sa dugim izdancima, koji su prilegnuti vise uz tlo. Perasti listovi sastavljeni su iz 3 — 5 lističa jajolika oblika, po rubu nazubljeni.
Lisna peteljka obraštena je oštrim bodljikama.
Listići su s gornje strane tamno zeleni, a s donje strane svjetlije boje uslijed mnogobrojnih dlačica koje pokrivaju naličje lista. Bijeli ili bijelo ružićasti cvjetovi razvijaju se na vrhovima dvo-godišnjih izdanaka u VI i VII mjesecu.
Zbirni plod je sočan, a sastavljen je od sitnih mesnatih koštunica, a u zrelom je stanju sjajan i crn.
Biljka je vrlo rasprostranjena gotovo na svim predjelima, a rado se pojavljuje u većem mnoštvu na šumskim čistinama, krčevinama, te u živicama i šikarama.
Po suhom vremenu od V do IX mj. sabiru se listovi (Folia Rubi fruticosi). Listovi se sa grana osmiču, no pri tome ruke treba dobro osigurati bilo rukavicama ili ih oviti krpama zbog bodljika koje najviše smetaju sabiranju.
Poslije sabiranja listovi se očiste od vršaka grančica, od nedozrelih plodova kao i od izgriženih i potamnjelih listova, te se stave sušiti na sjenovito mjesto u tanjem sloju.
Osušena droga mora imati listove prirodno zelene boje.
Iz 4 do 5 kg svježih listova dobije se 1 kg suhih.
Zbog sadržaja treslovina narod upotrebljava listove kupine kao čaj koji steže, pa se uzima kod proljeva, krvarenja, prehlade u bolestima grla, za čišćenje krvi itd.
Kao čaj za uživanje priređuje se obično pomiješan sa listom jagode, maline ili plodom šipka.
Iz sočnih i jestivih plodova priređuje se pekmez, voćni sok i vino.

Ljekovito Bilje Jugoslavije
Ing. Vilko Videk
Zagreb 1960

Velika Kopriva, Žara - URTICA DIOICA

Velika Kopriva, Žara, Velika Žgoča, Pekoča Kopriva - vrlo je poznata biljka koja kao trajni korov sa vrlo razgranjenim podankom raste u blizini naselja, uz putove i živice, te u rjeđim šumama.
Zeljasta je stabljika visoka do 1 m, uspravna i četverobridna.
Listovi su jajasta ili srcolika oblika na vrhu zašlljeni, a po rubu pilasto nazubljeni.
Kroz čitavo ljeto cvate neuglednim cvjetovima složenim u cvatove oblika poput resa. I stabljika i listovi pokriveni su žlijezdastim dlakama iz kojih, prilikom dodira, curi sok koji žari.
Kao droga sabire se korijen i list, a rjeđe čitava biljka prije cvatnje i sjeme.
Korijen (Radix Urticae)  se kopa u proljeće i u jesen, očisti od nadzemnih dijelova, opere u vodi i suši
na suncu ili na toplom mjestu.
3—4 kg svježeg korjena daje 1 kg suhog.
U toku čitavog ljeta sabiru se listovi (Folia Urticae), na taj način da se osmiču sa stabljike i posuše na
zračnom mjestu. Kod sabiranja listova potrebno je ruke zaštititi rukavicama ili na drugi način, jer svi dijelovi biljke žare i na koži stvaraju osip.
Listovi sušeni u debljem sloju kao i oni sušeni na suncu vrlo lako pocrne i izgube svoju prirodno zelenu boju.
Osušene Iistove prije pakovanja treba pretresti vilama kako bi se iz njih otstranili dijelovi cvjetova i sjemena kao i druge primjese koje drogu čine manje vrijednom i prasnom.

5 kg svježih listova daje 1 kg suhih.
Za sabiranje listova služi i mala kopriva, (Urtica urens) koja je jednogodišnja i visine do 50 cm.
Kopriva podražuje kožu, jača rad želuca i probavnih žlijezda, a upotrebljava se i protiv krvarenja, proljeva i dr.
Sabrana prije cvatnje služi i kao vrlo zdravo povrće.


Ljekovito Bilje Jugoslavije
Ing. Vilko Videk
Zagreb 1960

Divlja Ruža, Pasja Ruža, Šipak, Šipurak, Šipek - ROSA CANINA

Divlja Ruža, Pasja Ruža, Šipak, Šipurak, Šipek - ROSA CANINA - uspravan je i dobro poznat grm sa savijenim granama i oštrim trnjem, visine do 2 m.
Raste najviše po rubovima šuma, uz ograde, međe i puteve, te po pašnjacirna i živicama nizinskog i brdskog područja.
Listovi su neparno perasti, a listići su jajastog oblika i oštro nazubljeni.
Pri osnovi lisne peteljke nalaze se lisni zalisci. Veliki ružičasti cvjetovi obično se razvijaju pojedinačno. Čaška se sastoji od 5 zelenih lapova, koji su prema dolje savinuti, te prilikom dozrijevanja ploda otpadaju.
Biljka cvate od VI—VII mjeseca.
Često se već od VIII mj. sabiru kao droga plodovi koji prilikom sabiranja moraju biti tvrdi i svijetlo crvene boje (Fructus Cynosbati).
Sabrane plodove najbolje je sušiti na umjetnoj toplini do 50° C, jer će samo tako zadržati svoju prirodnu svjetlo-crvenu boju.
Plodovi sušeni na višoj toplini promijene boju i postanu tamno-crveni, pa čak i tamno-smeđi i crni, ukoliko pregore.
Tamniju boju prilikom sušenja poprimaju plodovi, koji su sabrani u zrelom i mekanom stanju.
Sabrana i osušena droga ne smije sadržavati peteljke niti smeđe i crne pregorjele plodove.
Osim osušene droge u cijelom stanju Često dolazi u promet i šipak koji je po dužini razrezan, iz kojeg su očišćene sjemenke i dlačice, te potom osušen na način kao i cijeli plod.
Iz 2 kg svježeg šipka dobije se 1 kg suhog.
Čaj od šipka vrlo je zdravi napitak bogat na C-vitaminu. Osim kao napitak uzima se za liječenje katara crijeva, kod kamenaca u bubrezima i mokraćnom mjehuru.
Svježi plodovi šipka služe za pravljenje vrlo ukusnog i zdravog pekmeza.

Ljekovito Bilje Jugoslavije
Ing. Vilko Videk
Zagreb 1960

Plućnjak, Medunica - PULMONARIA OFFICINALIS

Plućnjak, Medunica, džigeričnjak, velikdanak, kudravac, plućnica, zdravilna pljučnica - kao trajna biljka raste najviše u listopadnim šumama na vlažnim mjestima medu grmljem, na krčevinama i drugdje.
Traži redovito dublju humoznu zemlju, te na tim mjestima često dolazi u velikom mnoštvu. Prizemni listovi imaju duge peteljke, oblika su jajasta, zašiljena i po obodu čitava.
Listovi na stabljici su sjedeći i manji od prizemnih listova. Gornja strana listova je tamnozelene boje išarana svjetlo zelenim pjegama, dok je donja strana svjetlo zelena.
Cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike, koja naraste do 30 cm visine. Čitava je biljka gusto pokrivena oštrim dlakama. Cvate u rano proljeće već u III mjesecu cvjetovima razne boje, od ružičaste do ljubičaste.
Iza cvatnje, pošto su se listovi potpuno razvili, vrši se njihovo sabiranje (Folia Pulmonariae).
Listovi se suše na sjenovitom i zračnom mjestu u tankom sloju. Sabiranje za vrijeme vlažnog i kišovitog vremena kao i sušenje u debljem sloju izaziva kvarenje droge tj. listovi lako pocrne i poprime pljesniv miris.
Dobro osušeni listovi veoma su lagani, te imadu svjetlo sivozelenu boju.
5 kg svježe sabranih listova daje 1 kg suhih.
Zbog sadržaja sluzi upotrebljava se u narodnoj medicini za liječenje prsnih bolesti, te za jačanje i čišćenje krvi.

Ljekovito Bilje Jugoslavije
Ing. Vilko Videk
Zagreb 1960

Važno

Opisi bolesti i mogući načini liječenja namijenjeni su isključivo informiranju i zdravstvenom prosvjećivanju opće populacije, te nipošto ne zamjenjuju liječničku dijagnozu ili liječenje.
Za sve dodatne informacije vezane uz Vaše zdravlje obratite se svojem liječniku.
Ovdje navedene informacije sakupljene su iz raznih izvora, stručnih knjiga, interneta, kao i ljudi koji se profesionalno bave liječenjem.
Ne odgovaramo za nikakve eventualne posljedice Vašeg liječenja -
Vi sami ste odgovorni za svoje zdravlje!!!